Sjenice (Paridae) - prelijepe šarene ptičice naši su glavni pernati prijatelji, koji nam dolaze jesti iz ruke. Ne samo da nam prilaze, nego i zahtijevaju hranu ako ih slučajno „ignoriramo“ dok hranimo vjeverice, pa će nam tako letjeti ispred lica, sletjeti na mobitel ili rame i gasno vikati čičiči, zbog čega ih mi nazivom „čičiji“. Svojim veselim čičikanjem i nevjerojatnom okretnošću dok se penju po granama drveta donose šarm i živost Vjeveršumi, ali i našoj terasi kod kuće gdje nam dolaze više puta dnevno. S raznovrsnim bojama perja, sjenice su prava poslastica za oči i uvijek nas nasmijavaju svojim nestašlucima.

Batokljun (Coccothraustes coccothraustes), poznat i kao obični batokljun, je robustna ptica iz porodice zeba (Fringillidae), koja pripada redu vrapčarki (Passeriformes). Ova ptica je najpoznatija po izuzetno jakom kljunu, sposobnom za lomljenje čak i najtvrđih sjemenki i koštica. Tijelo mu je kompaktno, s izraženim, širokim ramenima i kratkim repom. Odrasli mužjaci imaju prepoznatljivu crvenkastu boju glave, dok su leđa siva i prsa žuto-narančasta. Batokljuni su prilično stidljive ptice koje preferiraju život u šumovitim područjima, a u zimskom periodu često formiraju jata. Skupa sa zebama i sjenicama rado se druže s nama.

Zebe ( Fringillidae) su male ptice koje svojom šarenom ljepotom i veselim pjevom osvajaju srca ljubitelja prirode. Njihova raznobojna perja često se prepliće poput mozaika, stvarajući prekrasne uzorke na tijelu. Zebe su društvene ptice koje se često okupljaju u jatima, donoseći živost svakom okruženju. Njihov karakterističan let s kratkim skokovima čini ih prepoznatljivim i razigranim na nebu – One su prave akrobate u zraku! Njihov pjev je mješavina cvrkuta i melodija, često isprepleten šumom šuma i livada. Zebe su simbol slobode i radosti prirode, često posjećujući vrtove i parkove kako bi podarile svoj šarm svakom trenutku. One su strogo zaštićene ptice.

Ova mala ptičica s prepoznatljivim zlatnim kapama na glavi donosi notu kraljevskog sjaja u naš vrt. Njezin melodiozni pjev često nas budi ujutro, stvarajući harmoniju koja se stapa s okolinom. Zlatoglavi kraljić (Regulus ignicapilla) je mala ptica iz porodice kraljiča, prepoznatljiva po svijetlom trbuhu i kruni koja se ističe na glavi. Ova živahna ptica često se može vidjeti u šumama, parkovima i vrtovima, gdje se hrani insektima i paukovima. Zlatoglavi kraljić je selica koja zimi migra prema toplijim područjima, a proljeti se vraća u svoja gnijezda. U Hrvatskoj je zlatoglavi kraljić zaštićena ptica prema Zakonu o zaštiti prirode. Njegova zaštita je važna kako bi se očuvala raznolikost ptica u prirodi te osiguralo nesmetano obavljanje bioloških funkcija ove prekrasne ptice. Spada među najmanje ptice u Europi, veličinom tijela 9-10cm.

Crvendać (Erithacus rubecula) je šarmantna ptica koja naseljava šumske i vrtne prostore diljem Hrvatske. Dugog repa i prepoznatljive crvenkasto-smeđe prsne boje, crvendać je često prisutan tokom cijele godine. Latinski naziv "Erithacus" potječe od grčke riječi za "crveni", naglašavajući boju prsa, dok "rubecula" opisuje tu crvenkastu nijansu. Ova ptica je znana po svojem prepoznatljivom pjevu koji podsjeća na cvrkutanje. Crvendaći nisu zaštićene vrste, ali uživaju zaštitu kroz zakone o zaštiti prirode. Njihova prisutnost u Vjeveršumi čini ih omiljenim posmatračima ptica i doprinosi bioraznolikosti naših okoliša. A i omiljeni su gosti na našoj terasi kod kuće.

Golubovi, članovi porodice Columbidae, su raširena skupina ptica koje se često može vidjeti u urbanim i ruralnim područjima diljem Hrvatske. Njihov latinski naziv je "Columba livia". Ove ptice su prepoznatljive po svojoj kompaktnoj građi tijela, blago zaobljenim glavama i karakterističnim golubljim širenjem krila. Njihova boja perja varira od svijetlosive do tamnosive, a neki primjerci imaju bijelu prugicu na krilima. Golubovi su općenito zaštićeni zakonima o zaštiti prirode i zabranjeno im je namjerno uznemiravanje, hvatanje ili ubijanje. U području Vjeveršume, posebno se ističe jedan poseban golub koji se ponaša gotovo poput kućnog ljubimca. Dolazi jesti iz ruke i prati nas – šeta sa nama po Vjeveršumi poput vjernog psića.

Grlice, poznate i kao obične grlice, pripadaju porodici Columbidae i imaju latinski naziv "Streptopelia decaocto". Ove sive ptice su česte stanovnice urbanih i ruralnih područja diljem Hrvatske, uključujući i Vjeveršumu. Njihova sivo-bijela perja s nježnim nijansama čini ih prepoznatljivima, a karakterističan "grluč grluč" zvuk je znak njihove prisutnosti. Poput golubova, i grlice su zaštićene zakonima o zaštiti prirode te je zabranjeno namjerno ih uznemiravati, hvatati ili ubijati. Svakodnevni su posjetitelji naše terase kod kuće – dolaze na doručak, a redovno ih viđamo i u Vjeveršumi, pridonose šarmu prirodnog okruženja. Njihov prisustvo i veseli zvukovi donose radost i bliskost prirode i ljudi.

Lastavice, članovi porodice Hirundinidae, nosi latinski naziv "Hirundo rustica". Ove elegantne ptice prepoznatljive su po svojim dugim vilinskim repovima i sposobnosti brzog i vještog letenja. Lastavice su simbol proljeća i dolaska toplijeg vremena te često borave u blizini ljudskih naselja, uključujući i Vjeveršumu. Njihov pjev i živahno kretanje kroz zrak donose osjećaj vedrine. S obzirom na njihovu važnost za ekosustav i poljoprivredu, lastavice su zaštićene zakonima o zaštiti prirode. Njihova prisutnost podsjeća nas na harmoniju prirode i urbanog okruženja te na važnost očuvanja bioraznolikosti.

Njihov zvuk kucanja po drveću donosi ritam šume i podsjeća nas na prirodu u njenom najčišćem obliku. Djetlići su majstori svojih domova - rupica u drveću, koje nam pokazuju koliko je priroda sposobna stvoriti prava remek-djela. Pripadnici su porodice Picidae. Ove živopisne ptice prepoznatljive su po svojim šarenim perjem i karakterističnom pikanju po drveću. Njihova sposobnost da udaraju kljunom u drveće radi traženja hrane i izgradnje gnijezda čini ih prepoznatljivim stanovnicima šuma, uključujući i Vjeveršumu. Djetlići se hrane kukcima, larvama i ličinkama koje pronalaze ispod kore stabala. Zahvaljujući svojoj ulozi u održavanju ravnoteže u ekosustavu, djetlići su zaštićene ptice i igraju važnu ulogu u očuvanju šumskih ekosustava. Njihova prisutnost u Vjeveršumi dodatno obogaćuje biodiverzitet tog područja.

Češljugar ili štigljić (Carduelis carduelis) je šareno obojena ptica iz porodice ševa. Njegovo prepoznatljivo perje uključuje crvenu kapu na glavi, crnu i bijelu boju na krilima te žutu boju na trbuhu. Ova ptica često posjećuje Vjeveršumu svojom živahnom naravi i veselim pjevom. Češljugar se hrani sjemenkama cvijeća, a njegova prisutnost doprinosi raznovrsnosti ptica u tom području. Zaštita češljugara nije posebno zakonski regulirana u mnogim zemljama, no važno je očuvati njihov prirodni stanište kako bi i dalje bili stanovnici Vjeveršume i drugih okoliša.

Ševa, poznata i kao ševica, član je porodice ptica Alaudidae. Ona je srednje velika ptica s krilima s prugastim uzorcima i kratkim repom. Njezon pjev, često izveden dok leti visoko u zraku, prepoznatljiv je i često ga možete čuti u Vjeveršumi. Ova ptica je stanovnik otvorenih polja i pašnjaka te je često viđena kako traga za hranom na tlu, hraneći se kukcima i sjemenkama. Zaštita ševa obično nije posebno zakonski regulirana, ali je važno očuvati njihova staništa i osigurati očuvanje njihovih prirodnih okruženja kako bi i dalje bili prisutni u Vjeveršumi i drugim područjima.

Kosić, poznat i kao crni kos, nositelj je latinskog naziva Turdus merula. Ova ptica je široko rasprostranjena i prepoznatljiva po crnom perju mužjaka i tamno smeđem perju ženki. Kosići su uobičajeni stanovnici Vjeveršume te su često viđeni kako traže hranu na tlu ili pjevajući s visokih grana. Njihov pjev je prepoznatljiv i ljubitelji ptica ga često prepoznaju. Kosići se hrane raznovrsnom hranom poput crva, glista, insekata, orasima, sjemenkama i bobičastimvoćem. Zaštita kosića nije posebno regulirana zakonima, ali očuvanje njihovog prirodnog okoliša i pružanje sigurnih mjesta za gnijezdenje doprinosi njihovom opstanku u Vjeveršumi i drugim područjima. Svojim melodičnim pjevom, kosići nas podsjećaju na svu raznolikost života u prirodi. Njihova prisutnost stvara veselu atmosferu i podsjeća nas da se radujemo malim stvarima.

Intelektualci među pticama, vrane svojom pametnom naravi često nas iznenađuju svojim sposobnostima. Njihov osebujan karakter donosi dodatnu dubinu prirodi koja nas okružuje. Siva vrana, znanstveno poznata kao Corvus cornix, inteligentna je ptica poznata po svojoj sivkasto-crnoj boji perja. Stanovnica je Vjeveršume i drugih područja Europe. Ove ptice su prilagodljive i često se mogu vidjeti kako pretražuju tlo u potrazi za hranom, uključujući insekte, plodove i ostatak hrane. Sive vrane su poznate po svom sposobnosti korištenja alata i rješavanju problema. Zaštita sivih vrana nije posebno regulirana zakonima, ali očuvanje njihovog staništa te izbjegavanje hranjenja i privikavanja na ljudsku hranu važno je kako bi se očuvala njihova prirodna ponašanja i populacija.

Svraka, znanstveno poznata kao Pica pica, je ptica koja naseljava različita staništa, uključujući i Vjeveršumu. Prepoznatljiva je po svojoj crno-bijeloj boji perja, dugom repu i karakterističnom "grgljanju" zvuku. Svrake su izuzetno inteligentne ptice koje pokazuju znakove društvenosti i organiziranosti unutar svojih skupina. Hrane se raznolikom hranom: kukcima, malim sisavcima, jajima i mladim pticama. Nisu posebno zaštićene zakonima, ali je važno osigurati očuvanje njihovih staništa i izbjegavati privikavanje na ljudsku hranu. Svrake su važan dio ekosustava, pomažući u kontroli populacija štetnih insekata.

Šojka, znanstveno poznata kao Garrulus glandarius, živopisna je ptica koja naseljava šume i parkove, uključujući i šumski raj Vjeveršumu. Prepoznatljive su po crvenkastosivoj boji s modrim perjem na krilu. Šojke su znane po svojoj lukavosti i sposobnosti sakrivanja hrane za zimu, često je zakopavajući u tlu ili pod lišćem. Vješte su u otvaranju orašastih plodova i koriste alate poput grančica. Ne znaju hodati, nego se po tlu kreću samo skakutanjem. Za njih se kaže da uništavaju mlade ptice i jaja drugih ptica, ali i vinograde i voćke. Svoje ime, kreštalica, dobila je po svom upornom kreštavom glasanju kojim upozorava na opasnost od grabežljivaca. Nisu posebno zaštićene zakonima, ali je važno sačuvati njihova staništa i očuvati raznolikost hrane koja im je potrebna. Šojke imaju važnu ulogu u distribuciji sjemenja i očuvanju šumskog ekosustava.

Galebovi su česte ptice koje nastanjuju razna obalna područja, uključujući i Vjeveršumu. Poznati su po svijetlom perju, sivim krilima i karakterističnim krikovima. Njihova prilagodljivost omogućava im da pretražuju obalu i okolna područja u potrazi za hranom. Njihova prehrana uključuje ribu, otpatke i često plijen koji kradu drugim pticama te male glodavce. Njihov let je graciozan, a mogu se vidjeti kako kruže nad vodom ili slijeću na obalu. Nisu zaštićene vrste, ali važno je očuvati njihova staništa i pravilno zbrinjavati otpad kako bi se smanjila ovisnost galebova o ljudskoj hrani. Prilazak galebovima može biti opasan jer ih poticanje na hranjenje može ovisnom učiniti o ljudskoj hrani, narušavajući njihovo prirodno ponašanje i zdravlje. Galebovi također mogu postati agresivni prema ljudima i napasti ih kako bi zaštitili teritorij ili hranu koju očekuju. Stoga je važno izbjegavati hranjenje i nepotrebnu interakciju s galebovima radi sigurnosti svih uključenih.

Rijetko, ali zato posebno dragocjeno, susrećemo divlje zečeve u ranim jutarnjim satima. Njihova nježna prisutnost podsjeća nas na harmoniju prirode i osjećaj prolaznosti trenutaka. Divlji zečevi, znanstveno poznati kao Lepus (Eulagos) europaeus, česti su stanovnici raznih prirodnih okruženja, uključujući i Vjeveršumu. Ovi mali sisavci često se viđaju u ranim jutarnjim satima, kada su aktivni u potrazi za hranom. Njihova smeđa ili siva krzna pomažu im da se kamufliraju u okolišu i izbjegnu potencijalne grabežljivce. Iako su plašljive prirode, mogu se prilagoditi prisutnosti ljudi ako se ne uznemiravaju. Divlji zečevi igraju važnu ulogu u ekosustavu, kontrolirajući vegetaciju svojom ishranom. Stoga je važno očuvati njihovo prirodno okruženje i promicati nježan suživot s ovim divljim stanovnicima.

Srne srećemo tek povremeno na cesti uz Vjeveršumu, njihova graciozna pojava podsjeća nas na divlju ljepotu prirode. Njihova blizina donosi osjećaj povezanosti s prirodom u njezinom divljem obliku. Srne, ili znanstveno Capreolus capreolus, su elegantne i graciozne divlje životinje prepoznatljive su po smeđem krznu i bijelim mrljama na stražnjem dijelu. Srne su biljojedi i hrane se lišćem, granama i travom. Njihova sposobnost skakanja i trčanja brzinom do 60 km/h omogućava im izbjegavanje opasnosti. Iako su divlje, srne su plahe i sklone izbjegavati ljudsku prisutnost. Promatranje ovih prekrasnih stvorenja u njihovom prirodnom okruženju pruža poseban osjećaj povezanosti s prirodom.

Ježevi, poput tamnoprsih (Erinaceus europaeus) i bjeloprsih ježeva (Erinaceus roumanicus), predstavljaju simbole europskih prirodnih staništa. Ovi noćni sisavci s bodljama odražavaju svoju prisutnost u šumama, vrtovima i parkovima. Svojim karakterističnim izgledom, ježevi igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže ekosustava. Hrane se kukcima, puževima i malim gmazovima, čime pridonose kontroli populacije štetočina. Unatoč svojoj korisnoj ulozi, broj ježeva opada zbog gubitka staništa i prometnih nesreća. Edukacija o potrebi očuvanja njihovih staništa ključna je za dugoročno opstanak ovih šarmantnih životinja.